Crnogorski istoričar Boban Batrićević: Nikola Marinović spada u najslavnije zabilježene primjere crnogorskoga junaštva.

Bolje grob nego rob – Da se nikad ne zaboravi Žarko Marinović: Građani se poklonili studentu i komunisti ubijenom prije 85 godina.

U Očinićima, kod Cetinja, građani su se poklonili na grobu Žarka Marinovića, studenta, komuniste, koji je prije 85 godina ubijen u Beogradu.
Cijeli govor: [ Ссылка ]

Govori istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević.
[ Ссылка ]

Dragi moji Očinići,

Vi odlično znate da je svaka očinićka kuća uzela učešća u slavnome Trinaestojulskome ustanku crnogorskoga naroda protiv fašističkog okupatora i da su svih ratnih godina Očinići bili primjer crnogorskoga rodoljublja! Svojom žrtvom istakla se Žarkova porodica. Njegova braća i sestre, poučeni Žarkovom žrtvom stupili su u ustaničke redove i dali velikog doprinosa u borbi za slobodu! Kakvi su Očinići bili patriote i heroji svjedoče mnogi primjeri, a ja ću danas navesti sudbinu Žarkova brata od strica, Nikole, po kome ova škola nosi ime, a koja spada u najslavnije zabilježene primjere crnogorskoga junaštva. Tokom igmanskog marša Nikola Marinović je promrzao. Kako zapisuje istoričar Đuro Batrićević, partizanski doktori bili su prinuđeni da mu amputiraju obje noge i šaku. Tokom te jedinstvene operacije bez anestezije s oskudnim hirurškim instrumentima, dok su mu kidali noge Nikola Marinović je neprekidno pjevao – OJ SVIJETLA MAJSKA ZORO, MAJKO NAŠA CRNA GORO! To što je ostao invalid nije ga spriječilo da se dalje bori. Postao je komesar ešalona teških ranjenika pri Centralnoj bolnici, te s konja išao na neprijatelja. Poginuo je na Sutjesci. I ostali Žarkovi rođaci ginuli su širom jugoslovenskih bojišta „đe su čela prskavala“, kako je zborio Luka Ivov Marinović", kazao je on.

Žarko Marinović rođen je 20. jula 1911. u selu Očinići kod Cetinja, u siromašnoj seljačkoj porodici. Porodica Marinović iako brojno mala poznata je od najstarijih vremena kao porodica slobodara i revolucionara. Imena njenih članova napisana su na najblistavijim stranicama naše istorije. Prvi komandir Konadžijske čete bio je stotinaš Mato Marinović, a njegov bliski rođak Boško Marinović važio je za jednog od najistaknutijih crnogorskih oficira svog vremena.
[ Ссылка ]

Ni njihov rođak NIKOLA nije, iako jedinac čuvao svoju glavu. Član partije postao je u 21. godini života, 1933. godine. Jedan je od organizatora trinaestojulskog ustanka u svom kraju. Učesnik je u pljevaljskoj bici, a 22. decembra 1941. našao se u Rudom, u borbenom stroju Prve proleterske brigade. Iako iznemogao od zadobijenih rana i sa visokom temperaturom, pošao je napoznati Igmanski marš, na 32 stepena ispod nule. Kada je ovaj neustrašivi proleter, u nepodnošljivim uslovima marša, došao do zaključka da predstavlja veliki teret za drugove “preklinjao je da ga ostavimo, što nam ni na um nije padalo”, pisao je usvojim sjećanjima pukovnik Vlado Pejaković.
“Najteže je prošao Nikola Marinović. Dobio je promrzline višeg stepena”, piše dalje Pejaković. Hirurška intervencija bila je neophodna. O svemu tome što se zbilo za vrijeme ove hirurške intervencije zapisao je u svojim sjećanjima dr Đuro Mešterović. On je kazao da Marinoviću nije bilo potrebno amputirati ruku, “već djelove teško promrzlih nogu”. Tom prilikom je Nikola umjesto jauka zapjevao “Oj svijetla majska zoro majko naša Crna Goro…” i bez ikakvih narkotičkih sedstava izdržao ovu po mnogo čemu jedinstvenu hiruršku operaciju. U bici na legendarnoj Sutjesci poginuo je, juna 1943. godine, kao komesar ešalona teških ranjenika pri Centralnoj bolnici.

Boban Batrićević rođen je na Cetinju 1988. godine, đe je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, studijski program Istorija. Godine 2017. odbranio je doktorsku tezu “Recepcija, reinterpretiranje i korišćenje Njegoševa lika i djela u propagandi i političkom diskursu vlasti u Crnoj Gori ‎1851-2013. godine”. Autor je preko dvadeset naučnih radova, objavljenih u stručnim publikacijama. Učesnik je više međunarodnih naučnih skupova. Mjesečni je kolumnista portala Antena M u rubrici Istorija.

...

свернуть