Kako su sukobi na Kosovu 1998. postali svetski problem broj jedan, u kome su se uvažavali samo interesi jedne strane?

"Sreda, 24. mart 1999, 19.45. Bombe i krstareće rakete padaju na Saveznu Republiku Jugoslaviju; započela je operacija NATO pakta "Milosrdni anđeo".
Milosrđa za građane Savezne Republike Jugoslavije neće biti sedamdeset i osam dana. Bombe će padati i na kasarne i aerodrome; na sela i gradove; na javne zgrade i privatne kuće; na fabrike i mostove; na pijace i bolnice; na putničke vozove i izbegličke kolone.
Na Srbe - i, na Albance.
Zašto je NATO, prvi put u svoj istoriji i bez saglasnosti Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, napao zemlju koja nije ugrožavala nijednu članicu alijanse? I, kako se je bilo moguće da se ubijanja i razaranja, nazovu humanitarnom intevencijom?"
Ovim rečima počinje i na ova pitanja odgovara trodelni dokumentarni film "Bombardovanje" koji će biti emitovan na Radio-televiziji Srbije a koji je snimljen u produkciji RTS-a i "Vreme" filma. Povodom desetogodišnjice bombardovanja, svoje priče iznosi četrdeset sagovornika od kojih se većina ranije nije pojavljivala pred kamerama, a njihova svedočenja ilustrovana su obiljem do sada neiskorišćenog arhivskog materijala.
Autori filma su Filip Švarm i Radoslav Ćebić, autori filmova "Jedinica", "Pad Krajine" i "Atentat na Đinđića - medijska pozadina".
Snimatelj je Zoran Stojičić, montažeri su Živojin Stolić i Jelena Jevtić Marjanović, a za dizajn zvuka bio je zadužen Aleksandar Jačić. Muziku za film komponovao je Zoran Uzelac.
Label and copyright : RTS
Zabranjeno svako kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale!

свернуть