Emocije imaju rok trajanja
Jeste li znali da je prirodan rok trajanja svake emocije samo- 90 sekundi?
Kad nas obuzme ljutina, jer nas je kolega prozvao za grešku za koju nismo odgovorni, ili tuga, jer smo saznali da nismo dobili posao kojem smo se nadali, u našem tijelu se pokreće biohemijska reakcija, čije je trajanje vrlo kratko. Svega minuta i po potrebna je da se u našoj krvi stvore, djeluju i zatim povuku hormoni koji se luče kad neki događaj doživimo stresnim. Međutim, kako to da se osjećaj ljutine ili tuge nastavlja satima, danima, čak i mjesecima, nakon što se dogodio prvobitni okidač?
Homo sapiens ili hormo sapiens?
Ono što u najvećoj mjeri razlikuje čovjeka od ostalih vrsta su samosvijest i sposobnost racionalnog razmišljanja. Ljudi imaju mogućnost razmišljati o sebi i onome što im se događa, sjećati se prošlosti i zamišljati budućnost, predviđati moguće ishode, planirati. Zahvaljujući tim sposobnostima smo napredovali kao civilizacija, učeći iz prošlih iskustava i planirajući buduće akcije na način da izbjegnemo greške s kojima smo se već suočili. Međutim, te iste sposobnosti nas ponekad odvedu u pogrešnom i destruktivnom smjeru –preplavljeni negativnim emocijama.
Strategije preživljavanja
U trenutku kad se životinja nađe u opasnoj situaciji, reagirat će tzv. strategijama preživljavanja – pobjeći će ili napasti. Upravo pojačano lučenje hormona u stresnim okolnostima omogućuje tako brze i snažne reakcije, koje osiguravaju preživljavanje. Međutim, jednom nakon što je opasnost prošla, životinja nema više mogućnost razmišljati o njoj, što se dogodilo i što bi moglo uslijediti. Njeno tijelo se počinje opuštati i nastavlja dalje normalno funkcionisati, shodno situaciji u kojoj više nema opasnosti. Što se, međutim, događa s čovjekom?
Snažan uticaj (negativnih) misli
I nama, kao i životinjama, snažne emocionalne reakcije služe u istu svrhu – da bismo preživjeli. Kad se dogodi nešto što naše tijelo na prvi pogled doživi kao opasnost, u nama se javlja snažna bujica emocija, koja nas u tom trenutku takođe pripremi na napad ili povlačenje. U prvih 90 sekundi, nakon što smo čuli kritiku kolege i (ukoliko smo) to doživjeli opasnošću, neki od nas su spremni vratiti istom ili jačom mjerom, a u nekima se javlja želja da pobjegnu iz situacije, osjećajući se loše.
Međutim, je li kritika šefa uistinu bila tako velika opasnost da bismo se osjećali toliko ugroženo, spremni da napadnemo ili pobjegnemo brzinom munje? Najčešće nije. I umjesto da, nakon što je prošlo prvih 90 sekundi, uključimo naš racionalni dio uma, te objektivno sagledamo situaciju, razmotrimo kako sve možemo reagovati i odlučimo koja akcija će nas dovesti do najboljeg rješenja, mi ostajemo u krugu negativnih misli:
On nikad ne priznaje moj rad, kako se usuđuje prozivati me pred drugima, i sutra će to opet napraviti, želi me obezvrijediti i zaposliti svog rođaka…
ili
Ništa ne znam dobro napraviti, nikad nisam uspješan, uvijek griješim, drugi nikad neće primijetiti koliko se trudim…
Radost
Radost je osjećaj dubokog zadovoljstva, a povezuje se sa srcem. No kad je osoba vrlo uzbuđena, zbog velike radosti može osjetiti i neke negativne simptome kao što su uznemirenost, nesanicu, temperaturu i jako lupanje srca.
Gnjev
Gnjev je emocija koja se povezuje sa zamjerkama, uvredama, frustracijom, nervozom i ljutnjom. Ovo kolerično raspoloženje povezuje se s jetrom i žučnim mjehurom. Gnjev može utjecati na mnoge biološke procese koji oduzimaju energiju i izazvati glavobolju, vrtoglavicu i povišeni tlak.
Tjeskoba
Tjeskoba je emocija koja je posljedica pretjerane brige. Može utjecati na pluća i crijeva. Zbog tjeskobe osoba ne može iskoristiti energiju koju posjeduje, pati od nedostatka daha, pojave čireva i upalnih procesa u crijevima.
Tuga
Tuga ne potiče samo ispuštanje suza, već kreira i disharmoničan rad pluća te blokira cirkulaciju. Tuga nam može oduzeti volju za životom, oštetiti pluća i uzrokovati respiratorne bolesti. Zanimljivo da i u Bibliji piše: ‘Veselo srce djeluje dobro kao lijek, a slomljen duh suši kosti.’
Sjeta
Sjeta ili zamišljeno stanje, koje karakterizira briga, naziva se i melankolija. Utječe na slezenu što rezultira umorom, bezvoljnošću i slabom koncentracijom. Neki autori tvrde da može utjecati i na probavu i uzrokovati simptome kao što su napuhivanje.
Strah
Strah može poremetiti rad bubrega, a poznato je da izaziva i spontano ispuštanje urina. Ekstremni strah može čak dovesti do šoka za bubrege i mjehur.
Šok
Riječ je o pravoj stravi tj. emociji šoka i panike, koja nastaje nakon što se dogodi nešto neočekivano i naglo. Kratkoročno utječe na srce, a ako traje duže šteti bubrezima.

свернуть