Prvo si postavimo pitanje zašto slušamo ovo predavanje? Iskreno se nadamo da je razlog jer želite svoju ideju pretvoriti u unosan posao.

Kako se to do sada radilo? Ako bi pitali ekonomske stručnjake u proteklih 40 godina rekli bi "odite istraživati, napišite poslovni plan, držite se toga i morate uspjeti". Današnja saznanja ukazuju da to baš i nije ispravan put kako bi trebalo graditi novo poslovanje.

Zahvaljujući Alexanderu Osterwalderu i Steveu Blanku, imamo koncept kako se gradi početna ideja i ovim predavanjima ćemo vam predstaviti put za razvoj poslovanja.
Ako pogledamo u povijest uočit ćemo da je edukacija za poduzetnika uvijek bila usmjerena k upravljanju postojećim tvrtkama i razvijanju tvrtki u rastu. Ključni predmeti u ekonomskoj struci su "Osnove poduzetništva", "Računovodstvo", "Ljudski resursi", "Menadžment"... Ova znanja nam pomažu da se razvijamo u sklopu neke velike tvrtke -- korporacije, no ono što nas ne uspijevaju naučiti je kako razviti ideju i kako započeti poslovanje, te naravno u tome i uspijeti.

Kada pogledamo svijet izvan konteksta edukacije vidimo Coca Colu kao tvrtku i brend, vidimo Amazon, Facebook i dr. Vidimo kako se razvijaju, kako rastu, ali ne vidimo kako su oni započeli, odnosno kako su te tvrtke stigle do ove razine razvoja. Fali nam uvid kako su oni počeli i koji su to alati i znanja koja su koristili da su se mogli razviti iz Start-upa u tvrtku.

Konvencionalni pristup izrade poslovnog plana i njegovo 5-godišnje izvršavanje u sklopu ovog predavanja ćemo staviti sa strane i pozabaviti se traženjem ideje i poslovnog modela. Željeli bi naglasiti da ne tvrdimo kako nam poslovni plan ne treba. Ovo predavanje možemo nazvati plan prije plana.

Vratimo i definirajmo određene pojmove koje smo do sada spomenuli:

Što je tvrtka odnosno trgovačko društvo?

Trgovačko društvo je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva. U svrhu ovog predavanja ćemo eliminirati neprofitni dio iako je cijeli proces primjenjiv i na neprofitni sektor.

Što je startup? Postoji više odgovora na to pitanje. Jedan od njih je primjerice: Startupi su obično tvrtke i/ili projekti koji su mlađi od jedne godine, ne zarađuju i imaju malo zaposlenih, probijaju se na tržiše. Postoje nesuglasice oko definiranja ovog pojma, pa neki autori pojednostavljuju stvari i tvrde kako je svaki poslovni projekt u svojim počecima startup i taj status gubi kada projekt uspije i kada postane financijski samoodrživ.

Kako mi kao materijale koristimo literaturu Stevea Blanka, preuzeti ćemo njegovu definiciju koja kaže da su startupovi privremene organizacije koje su dizajnirane za potragu stabilnog i skalabilnog poslovnog modela.

Tu smo došli do slijedeće ključnog pojma a to je poslovni model.

Što je to poslovni model? Poslovni model je način na koji tvrtka stvara svoju vrijednost dok isporučuje proizvod ili uslugu korisnicima. To je razređena shema poslovanja koju neka tvrtka izvršava.

Prema tome privremena uloga startupa nije da bude startup, već je njegov ultimativni cilj da postane tvrtka. Ne postoji startup star 10 godina - postoji 2 godina startupa i 8 godina propadanja.

Start up je dizajniran za potragu, ne i za egzekuciju. Spomenuli smo da poslovni model mora biti stabilan i rastući. Stabilnost znači utvrđivanje onih procesa koji su sigurno ponovljivi, slikovito rečeno ono što vrijedi prvi dan vrijedi i za svaki dan kad to model predviđa.

Skalabilni znači da proizvodnja i dostavljanje 100 usluga/proizvoda košta manje od 10.

Da bi uspjeli doći do takvog modela koji bi naš startup pretvorio u poslovanje, koristi ćemo Alexander Osterwalder: Business Model Canvas kojeg ćemo detaljno opisati u narednim predavanjima.

Business Model Canvas trebao bi nam pomoći organizirati naše misli i postaviti hipoteze, pretpostavke ili naša nagađanja kako bi nešto moglo biti na tržištu. Primjer hipoteze može biti: "Studenti su spremni odvojiti 50kn za uslugu pronalaska stana".

Sljedeći korak je izlazak iz zgrade, susretanje se tržištem odnosno kupcima, i provjeravanje ispravnosti naših postavljenih hipoteza. Jedan takav primjer može biti anketiranje studenata u privatnom smještaju o tome koliko bi bili spremni platiti za uslugu pronalaska stana koji im odgovara.

Tako da umjesto prvo napišemo 5-godišnji poslovni plan Sveučilišne smještajne agencije prvo trebamo postaviti hipoteze vezane za našu ideju i zatim te hipoteze i istražiti.

свернуть