Ustav BiH Parlamentu daje mogućnost da izglasa odlazak stranih sudija, o tome se Parlament BiH mogao izjasniti još 2002. godine, i to bi bilo u skladu sa Ustavom.
Međutim, u ovom trenutku postoji pravna nedoumica-šta nakon? Ako se izglasa zakon kojim se reguliše odlazak sudija, da li se mora ići u izmjene Ustava u dijelovima gdje se pominju međunarodni suci, i šta sa stavom koji nudi mogućnost parlamentu da se o tome izjasni? Ovo pravno pitanje, po svemu sudeći u budućem periodu će se pretvoriti u još jednu političku priču.
Dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma imenovane su, među ostalim i strane sudije Ustavnog suda na mandat od pet godina.
„Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupštitina može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“, piše u Ustavu.
Profesor Ustavnog prava Goran Marković kaže da se dio Ustava koji nudi Parlamentu BiH da izmjeni izbor sudija može dvojako tumačiti. Prema njegovom obrazloženju, ovaj član može značiti da je Parlamentu data mogućnost da odluči ko će birati strane sudije, s druge strane, Marković kaže da taj stav može značiti i da se Parlementu daje na volju da odluči i ko će biti nove sudije
„Mi tragamo za tim riješenjima, primarno pitanje je kako doći do toga da se izaberu državljani BiH u Sud. Ovoga puta ne bi se ulazilo u druge aspekte osim način izbora za domaće ljude, ljude iz RS i FBiH“, poručio je predsjednik RS Milorad Dodik nakon sastanka sa Draganom Čovićem u Banjaluci.
„Bojim se da borba za strance u bilo kojoj instituciji BiH je borba protiv BiH što god ko mislio o tome, to je moj sud“, smatra Čović.
Šef Delegacije EU, komentarišući najavljeni zakon o Ustavnom sudu tvrdi da bi svaka izmjena vezana za rad Ustavnog suda za sobom vukla i izmjenu Ustava. Vigemark je još poručio da bi ovaj, kako kaže, politički problem trebalo riješavati u sklopu EU integracija, a sada energiju usmjeriti na reforme.
„A to što je ovaj Ustav to tako napisao to bi trebalo Parlamentarna skupština prvo da izglasa promjenu tog člana Ustava, pa onda da dodnese zakon. Kako će biti donesen zakon, a ostane ta odredba u Ustavu“, tvrdi stručnjak za ustavno pravo Omer Ibrahimagić.
U dijelu Ustava koji uređuje funkcionisanje Ustavnog suda, tačnije u članu dva, stoji da se odluke uUstavnom sudu donose prostom većinom, te da će većinom glasova ustavne sudije same urediti principe rada. Ovaj put, bar prema onome što je predsjednik RS najavio, ne bi se išlo u uređenje funkcionisanja rada ovog Suda.
„Do sada je Ustavni sud kao što svi znamo radio samo po svojim internim pravilima što nije zapamćeno nigdje u svijetu i ono što je potrebno da se izvrši reforma, ali na način da se donese samo zakon o Ustavnom sudu“, tvrdi stručnjak za ustavno pravo Milan Petković.
Ranije su Savez za promjene i SNSD u Parlamentarnu proceduru išli sa zakonom o Ustavnom Sudu, koji nije prošao ni na ustavnopravnoj komisiji. Ni članovi komisije iz reda hrvatskog naroda nisu glasali za to zakonsko riješenje. Zakon o Ustavnom sudu, tada predloženi sa sobom je nosio i druge izmjene, pored dijela o izboru sudija.
