POZDRAV PRIJATELJI MOJI. OVO JE KARTA LIJEPE HRVATSKE. Hrvatska se nalazi u srednjoj i jugoistočnoj Europi, na obali Jadranskog mora. Na sjeveroistoku je Mađarska, na istoku Srbija, na jugoistoku Bosna i Hercegovina i Crna Gora, a na sjeverozapadu Slovenija. . Dio teritorija na krajnjem jugu koji okružuje Dubrovnik praktički je eksklava povezana s ostatkom kopna teritorijalnim vodama, ali na kopnu odvojena kratkim obalnim pojasom koji pripada Bosni i Hercegovini oko Neuma. Pelješki most povezuje eksklavu s kopnenom Hrvatskom.

Teritorij obuhvaća 56.594 četvorna kilometra, koji se sastoji od 56.414 četvornih kilometara kopna i 128 četvornih kilometara vode. Po veličini je 127. država svijeta. Visina se proteže od planina Dinarskih Alpa s najvišom točkom vrha Dinare na 1.831 metar u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom na jugu do obale Jadranskog mora koja čini cijelu njezinu jugozapadnu granicu. Otočnu Hrvatsku čini više od tisuću otoka i otočića različitih veličina, od kojih je 48 stalno naseljenih. Najveći otoci su Cres i Krk, a svaki od njih ima površinu od oko 405 četvornih kilometara.
ispričajte me. molim vas komentirajte ako ste iz hrvatske. nastavlja se..
Brdovitim sjevernim dijelovima Hrvatskog zagorja i ravničarskom slavonskom ravnicom na istoku koja je dio Panonske nizine protječu velike rijeke poput Dunava, Drave, Kupe i Save. Dunav, druga najduža rijeka u Europi, teče kroz grad Vukovar na krajnjem istoku i čini dio granice s Vojvodinom. Središnje i južne regije u blizini jadranske obale i otoka sastoje se od niskih planina i šumovitih gorja. Prirodni resursi koji se nalaze u količinama dovoljno značajnim za proizvodnju uključuju naftu, ugljen, boksit, niskokvalitetnu željeznu rudaču, kalcij, gips, prirodni asfalt, silicij, tinjac, glinu, sol i hidroenergiju. Krška topografija čini oko polovicu Hrvatske, a posebno je izražena u Dinarskom gorju. Hrvatska ima duboke špilje, od kojih je 49 dublje od 250 m, 14 dublje od 500 m i tri dublje od 1000 m. Najpoznatija hrvatska jezera su Plitvička jezera, sustav od 16 jezera sa slapovima koji ih spajaju preko dolomitnih i vapnenačkih kaskada. Jezera su poznata po svojim prepoznatljivim bojama, od tirkizne do menta zelene, sive ili plave.


Bura je suh, hladan vjetar koji puše s kopna prema moru, čiji udari mogu doseći i orkansku snagu, osobito u podvelebitskom kanalu, npr. u gradu Senju

Dobri dupini zaštićeni su hrvatskim zakonom s projektom Jadranski dupini kao najdužim istraživanjem jedne zajednice dobrih dupina u Sredozemnom moru koje traje.
Veći dio Hrvatske ima umjereno toplu i kišnu kontinentalnu klimu prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Srednja mjesečna temperatura kreće se između –3 °C u siječnju i 18 °C u srpnju. Najhladniji dijelovi zemlje su Lika i Gorski Kotar koji imaju snježnu, šumovitu klimu na visinama iznad 1200 metara (3900 stopa). Najtoplija su područja na jadranskoj obali, a posebno u njegovom neposrednom zaleđu karakterizirana mediteranskom klimom, jer more ublažava visoke temperature. Posljedično, vrhovi temperature su izraženiji u kontinentalnim područjima. Najniža temperatura od −35,5 °C zabilježena je 3. veljače 1919. u Čakovcu, a najviša temperatura od 42,8 °C zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama.

Prosječna godišnja količina padalina kreće se između 600 milimetara i 3500 milimetara, ovisno o zemljopisnom području i tipu klime. Najmanje oborina bilježi se na vanjskim otocima (Biševo, Lastovo, Svetac, Vis) i istočnim dijelovima Slavonije. Međutim, u potonjem slučaju kiša se javlja uglavnom tijekom vegetacije. Maksimalne količine oborine zabilježene su na Dinari iu Gorskom kotaru.

U unutrašnjosti prevladavaju slabi do umjereni vjetrovi sjeveroistočni ili jugozapadni, au priobalju prevladavajući vjetrovi određeni su lokalnim značajkama. Veće brzine vjetra češće se bilježe u hladnijim mjesecima duž obale, uglavnom kao hladna sjeveroistočna bura ili rjeđe kao toplo jugo. Najsunčaniji dijelovi su vanjski otoci, Hvar i Korčula, gdje se bilježi više od 2700 sunčanih sati godišnje, zatim općenito područje srednjeg i južnog Jadrana, te sjeverno jadransko primorje, svi s više od 2000 sunčanih sati godišnje. godina. hvala za slušanje. pretplatite se za najbolje karte i za ljubav prema hrvatskoj, [ Ссылка ]

свернуть