U RS broj umirovljenika prednjači u odnosu na broj zaposlenih, što pokazuje da je penzijski sustav neodrživ. Broj umirovljenika je za 8 tisuća veći od broja zaposlenih. U Federaciji se bilježi pozitivan trend. Iako je broj umirovljenika povećan za 7.000, broj zaposlenih je povećan za 12.000, što pokazuje da je penzijski sustav za sada održiv.
U Federaciji je u 2014.godini povećan broj umirovljenika sa 388.000 na 395.000, odnosno za oko 7.000. Istovremeno, broj zaposlenih je povećan sa 435.000 na 447.000, odnosno za oko 12.000, što znači da je broj zaposlenih skoro dva puta povećan u odnosu na povećanje broja umirovljenika.
“Sa tim omjerom koji je sada možda 1,15 /1 mi još uvijek nemamo osnovu za financijsku stabilnost od doprinosa u smislu omjera broja zaposlenih i broja penzionera, to treba biti još više ali ipak bitan je pozitivan trend” - kazao je Zijad Krnjić, direktor FZ PIO/MIO.
Federaciji BiH ne prijeti opasnost da se broj umirovljenika izjednači s brojem radnika, što se već ranije dogodilo Republici Srpskoj. Upravo suprotno, broj zaposlenih raste brže od broja umirovljenika i mada je taj odnos i dalje nepovoljan, ohrabruje pozitivan trend koji će u konačnici dovesti do održivosti mirovinskog fonda. Broj umirovljenika će očekivano rasti, stoga je važno zadržati trend povećanja broja zaposlenih jer svakim novozaposlenim radnikom raste i proračun mirovinskog fonda.
“Ovo što Federacija bilježi neki plus znak je i potvrda onoga što govorim godinama, da Federacija ima jaču industrijsku osnovu nego što ima RS koja svoju industrijsku osnovu još i uništava raznoraznim stvarima. I nikoga to neće uzbuniti kao što nikog nije uzbunio podatak da samo s jednog dijela BiH je 68.000 ljudi napustilo državu, a to su sve radno sposobni ljudi” - kazala je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
U Federaciji BiH ima oko 52.000 radnika više nego umirovljenika, dok je u Republici Srpskoj obrnuto: broj umirovljenika je za oko 8.000 veći od broj radnika. Konkretno, umirovljenika ima oko 247.000, a zaposlenih 239.000. Ta proporcija je nepovoljna ali je još nepovoljnije to što broj zaposlenih u RS-u raste sporije nego što raste broj umirovljenika. Mirovinski fond RS održiv je samo zahvaljujući zaduživanjima.
“Ako pogledate zaduženje kod komercijalnih banaka koliko drastično raste, entiteta, kantona, općina i fondova socijalne zaštite onda vam je pokazatelj kako se uopšte održava taj sistem, a to je stalnim zaduženjem” - kazala je Cenić.
Zijad Krnjić ističe da je zaduživanje za isplatu penzija vrhunac apsurda. “Umjesto da za isplatu penzija zarađuje genracija koja radi ona to prenosi svojoj djeci. Federalni zavod se neće zaduživati za isplatu, ima dovoljno potencijala i u obvezama federalnog budžeta i u ekonomskoj snazi Federacije” - kazao je Krnjić. Jedan od problema s kojim se suočavaju i u RS- u i u Federaciji je što na postojeći broj zaposlenih i dalje ima poslodavaca koji izbjegavaju uplaćivanje doprinosa.
“Na prvom mjestu ja se zalažem za promjenu rada i zapošljavanja, ne mislim manja zaštita radnika, to ne, nego uvođenje sistema da se i pojedinac može registrovati i da obavlja djelatnost i plaća penzijsko i doprinose pa neka to u početku bude i minimalac” - kazala je Cenić.
Cijelu situaciju bi poboljšalo i donošenje Zakona o uređenju rokova plaćanja, ističe Svetlana Cenić, te bolje provođenje zakon o fiskalnoj odgovornosti.
