Ukoliko se bavimo uzgojem hrane, sjemeni materijal će nam predstavljati jedan od najvažnijih preduslova za uspješno gajenje biljaka. Ta mala, naizgled beživotna zrna su esencija života i kao takva zahtijevaju pravilno i odgovorno sakupljanje, čuvanje i reprodukciju. Sjeme je biljka koja spava.
Važnost sjemena se ogleda u tome da ukoliko imate vlastito sjeme, nećete trošiti novac na uvozna sjemena sumnjivog porijekla. Također, uopće nije lako naći pouzdana netretirana i/ili autohtona – stara sjemena sorti koje želimo uzgajati. Sjemena starih sorti daju otporniju biljku i ukusnije plodove, a također nam daju obilje raznolikog povrća i voća, zanimljivih i izgledom i ukusom.
Na kojoj dubini se siju pojedina sjemena?
Sjemena se siju na dubinu koja iznosi 3-4 njegove veličine. Što znači, krupno sjeme (tikve, graha, graška, lubenice, krastavca, dinje,) sije se na dubini 3-4 cm; srednje krupno (kupusnjača, paradajz, paprike, crni luk) na dubini 0,5 -1 cm, sitno (mrkve, peršuna, salate, celera) tek lagano prekriti zemljom da se ne vidi..
Za dezinfekciju sjemena se koristi čaj od kamilice, sjeme se potapa 30 min. Čaj od kamilice također ubrzava klijanje sjemena i povećava njegovu otpornost.
Napomena: Klijavost sjemena je ograničena i različita je za različite kulture. Prve dvije godine većina sjemena sačuva klijavost ali kasnije, iz godine u godinu, klijavost sjemena opada.
Primjer kako nešto sijemo:
• U plastičnu posudu u više od polovine posude (možemo da koristimo posudice iz domaćinstva – čaše od jogurta ili drugu plastičnu ambalažu kako bismo reciklirali otpad koji koristimo) stavimo supstrat koji smo kupili u poljoprivrednoj apoteci. Najbolji je za rasad jer u sebi nema mikroorganizama i gljivica koji mogu da naštete našoj biljci. Kada biljku presađujemo u zemlju dobro je da to bude mješavina supstrata, humusa, „obične“ zemlje sa provjerenog područja ( što znači da ta zemlja nije tretirana pesticidima i/ili izložena drugim štetnim uticajima poput toksičnih gasova i slično). Supstrat treba da bude vlažan i ne bi trebao da bude hladan
• Na samoj površini supstrata postavljamo sjemena u određenim razmacima.
• Sjeme prekrijemo sa zemljom
• Nakon sijanja, zemlju u kontejneru treba nakvasiti vodom kako bi sjeme imalo dovoljno vlage za klijanje
• Posudu označimo sa nazivom vrste i datumom sijanja. Za označavanje biljaka također možemo da koristimo otpad iz domaćinstva – štapiće od sladoleda, ražnjića, stare flomastere i slično na koje ćemo zakačiti papirić sa navedenim podacima
• Može se prekriti agrotekstilom/najlonom koji stvara mikroklimu za brži rast, a još štiti od hladnoće i dehidracije
• Treba pratiti šta se dešava, provjeravati da li ima dovoljno vlage i toplote, a najbolje je zemlju na 2 – 3 dana špricati vodom odnosno fajtati kako bi se održala vlažnost
• Nakon što sjeme proklija, u slučaju da smo zemlju pokrili, skidamo najlon i posudu prebacujemo na toplo i svijetlo mjesto
• Sljedeće je pikiranje, tj. presađivanje biljčica koje se provodi kada se pojave dva para listova.
• Pikiranjem se biljčice iz kontejnera presađuju u čašice.
• Prilikom pikiranja se eliminišu slabo razvijene ili oštećene biljke.
• Supstrat mora biti optimalno navlažen kako se biljčice prilikom čupanja ne bi oštetile.
• Na kraju smo dobili rasad, mladu biljku
• Za svaku vrstu rasad mora biti optimalno razvijen, što omogućuje obnavljanje korijena i dalji rast biljke.
• Neke biljke, poput krastavca, bundeve, tikvica, dinja, lubenica, ne podnose pikiranje i one se siju odmah u čašice u koje ubacujemo po 2 sjemena te nakon što se biljka dovoljno razvije i očvrsne presađujemo je iz čašice u zemlju.
• Prilikom proizvodnje rasada važno je da pratimo tabelu za sijanje biljaka jer je nekim biljkama potrebno više vremena za klijanje i rast kao npr. paprikama i patlidžanu
Kampanja „Ja sadim, a ti?“ se realizuje u okviru projekta „Misli o prirodi!“.
Tutorijal „SJEME, PIKIRANJE I RASAD“ je izrađen u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

свернуть