Danas možda i najopasnija geopolitička situacija na svijetu počela je bijegom.
Prije gotovo 75 godina, pred sam kraj krvavog Građanskog rata u Kini, vođa Kuomintanga Čang Kaj-šek bio je de facto poražen. Njemu mrski komunisti preuzeli su vlast nad Kinom, a Mao Zedong je 1. listopada 1949. godine na Vratima Tiananmen u Pekingu trijumfalno proglasio osnivanje Narodne Republike Kine. Čang Kaj-šek našao se pred zidom - ili preciznije, pred tjesnacom.
Nekadašnji lider Kine imao je još jednu odstupnicu, udaljenu 130 kilometara preko mora. S milijunima vojnika i pristaša pobjegao je na otok Tajvan i tamo proglasio Taipei privremenim glavnim gradom Republike Kine.
S Maom se nikad nije pomirio, a usprkos periodima nešto toplijih odnosa, odnose razriješili nisu ni Tajvan i Kina. Štoviše, tijekom zadnjih nekoliko godina cijela situacija pretvorila se u tinjajući sukob koji bi za koju godinu mogao planuti punom žestinom. I pritom u otvoreni rat uvući i dvije najveće vojne i ekonomske sile svijeta - SAD i Kinu.
Kako je došlo do toga? Koji su to ključni događaji, osobe i politike formirali današnji odnos Narodne Republike Kine (dalje u tekstu: Kine) i Republike Kine (Tajvana)? Kako je na sve utjecao ekonomski i politički razvoj obje zemlje, koje su uloge odigrali SAD i SSSR i kako bi se u eventualnom sukobu mogli postaviti kineski i tajvanski susjedi? I konačno, koji to faktori daju prednost Kini, a koji Tajvan štite možda i više od oružja?
O svim ovim pitanjima u specijalnoj epizodi podcasta Prva linija razgovarali smo sa Zoranom Baković, dopisnicom Dela za Aziju i vjerojatno najvećom stručnjakinjom za Kinu na ovim prostorima, koja je desetljećima živjela i radila u toj zemlji.
mail: ivan.zrinjski@hanzamedia.hr
foto: Handout / Taiwan's Ministry of National Defense / AFP
