Ako imate zemlje i imate volje, učlanite se u Udrugu CID besplatno - dobit ćete 20 sjemenki, troškovnik, kalendar radova i krenite u uzgoj konoplje, kaže Vjeran Skurjeni predsjednik udruge.
Danas je poznato je više od 80 kanabinoida izoliranih iz konoplje. Udio CBD-a, THC-a, CBG-a i drugih ono je što ovu biljku i njene srodnike razvrstava u bioaktivne, ljekovite, medicinske ili psihoaktivne, pa čak i štetne.
Kakvo god mišljenje imali o vrstama konoplje, činjenica je da Hrvatska trenutno ima jedan od najliberalnijih zakonodavnih okvira za uzgoj industrijske konoplje i da se nasadi ubrzano šire Hrvatskom.Takvo mišljenje dijeli i Vjeran Skurjeni, predsjednik udruge Centar za istraživanje društva (CID), koaj podupire proizvođače industrijske konoplje. Trenutno imaju 1.150 članova po cijeloj Hrvatskoj, a među njima je već 400-njak proizvođača konoplje.
Centar za istraživanje društva (CID) svojim članovima osigurava sadni materijal, pomaže pri registraciji djelatnosti, te nudi razne edukativne radionice. Jedna od tih edukativnih radionica je ona na temu pripreme tla da bi se dobio ekološki proizvod.
"Mi koristimo biodinamičke metode, u jesen se radi gnojidba, pa oranje i na kraju ide zelena gnojidba. To je koktel sjemena 20-ak različitih livadnih biljaka koji se ostavlja da prezimi na tlu. Na proljeće, te posijane biljke i grahorice izrastu, te stvore jednu korijensku mrežu ispod zemlje. Tlo se obogati mikroorganizmima“ kaže Vjeran Skurjeni, predsjednik udruge CID.
Ovakvo tlo je živo i višestruko plodnije od npr. tla s oranica na kojima se konvencionalno već desetljećima uzgajaju žitarice, tvrdi naš sugovornik. Takvo tlo je bogato mikroorganizmima i gljivicama koje žive u simbiozi s korijenjem. Ono je zbog aktivnosti te iste mikroflore bogatije mineralima, korijenski sustav kulture posađene na ovakvom tlu efikasnije upija hranjiva.
Na OPG-u Karla Pašalića kod Zaprešića ove sezone posađeno je 2.000 biljaka industrijske konoplje. Tlo je vrhunski pripremljeno, sprovedeno je navodnjavanje i biljke su redovito podrezivane još od plasteničke faze. Mladi Karlo zamijenio je posao u mehaničarskoj radionici za posao na polju u uzgoju konoplje.
„Sve je bilo na knap s vremenom u petom mjesecu, ali udruga nam je sve omogućila i ako bih naišao na neku prepreku, odmah bih preko predsjednika ili članova uspio sve riješiti. Očekivali smo puno manje, zadovoljni smo i ponosni jer smo dobili 50 posto više uroda od očekivanog“ kazao je Karlo Pašalić.
Predsjednik udruge CID hvali sistem navodnjavanja na Karlovom gospodarstvu, koji je spasio nasad tijekom ovogodišnjeg srpnja i kolovoza, te kaže da ako se napravi plodno tlo, ako se posadi u dobro tlo i ako imate dobro navodnjavanje vi ste već napravili 70 posto posla. Nakon toga ide sama metodologija uzgoja.
Cvjetovi konoplje se koriste za proizvodnju ulja ili kao cvijet za pušenje. List se koristi za čaj, stabljika za proizvodnju prirodnih vlakana, a korijen za izradu preparata za ljepotu. Ove godine su u Udruzi koristili sorte Carmagnola, Kompolti i Tiborszállási.
Te su sorte jedine na europskoj sortnoj listi i pogodne su za selektivni uzgoj. Nakon što proizvođač krene u sjetvu, jako brzo mora izabrati uzgojni oblik biljke, govori Vjeran. Biljka se može ostaviti da raste na jednoj glavnoj stabljici ili se još u teglici može početi formirati u grmoliki oblik krateći glavne stabljike. U tom slučaju cilj je razgranati stabljike i povećati prinos cvata.
„Biodinamički pristup znači da ljudi koriste tvari koje se nalaze na samom gospodarstvu. Tu govorimo o kompostnim čajevima i kompostnim juhama. Oni se rade najčešće od koprive, preslice i gaveza i onda se time biljka dohranjuje ovisno o potrebi i ovisno o tipu tla“ kazao je Vjeran Skurjeni.
Naglašava također važnost pripreme i pravovremene edukacije, jer na nekim nasadima još isprobavaju najbolje uzgojne metode. Tako su, na nasadu OPG-a Ružica Šmintić u blizini Zaprešića proizvođači tek krenuli ove godine u proizvodnju 3.000 biljaka. No, zbog kašnjenja prilikom sadnje, mlade biljke su još u teglicama izrasle jako u visinu i nisu obrezivane da stvore gusti sklop. I oni će dobro zaraditi, ali višestruko manje nego na prethodno spomenutom nasadu.
Vjeran napominje da plasman sušenog cvijeta industrijske konoplje ne predstavlja nikakav problem. Već se zna da preko Austrije, Kina otkupljuje sve dostupne količine sušenog cvijeta.
Kod Pašalića se procijenjeni urod ove godine kreće od 300 pa čak do 1000 grama po biljci. Ako znamo da je cijena sušenog konopljinog cvijeta od 50-100 kn/g, onda će se trud isplatiti i njemu i proizvođaču sa slabijeg nasada.
Industrijska konoplja je otporna biljka i nema posebnih nametnika u Hrvatskoj, no umara li uzastopni uzgoj konoplje tlo i koliko često je možemo sijati? Vjeran govori da je u Dalmaciji moguće napraviti dvije berbe godišnje zbog više sunca, ali nekakva uvriježena praksa je petoljetka, znači nakon pet godina odmoriti tlo od konoplje i posaditi nešto drugo.
