Japan (japanski: 日本国 - Nippon/Nihon, doslovno "Zemlja gdje izlazi sunce" ili "Zemlja izlazećeg sunca" tj. skraćeno "izvor sunca") je ostrvska država u istočnoj Aziji. Smješten je u Tihom okeanu i leži istočno od Japanskog mora, Istočnokineskog mora, Kine, Sjeverne Koreje, Južne Koreje i Rusije i prostire se od Ohotskog mora na sjeveru do Istočnokineskog mora i Tajvana na jugu.

Japan je stratovulkanski arhipelag koji se sastoji od 6.852 ostrva. Četiri najveća ostrva su Honshu, Hokkaido, Kjušu i Šikoku i čine oko devedeset sedam posto površine Japana. Sa 126 miliona stanovnika, Japan se nalazi na desetom mjestu najmnogoljudnijih država. Glavni i najveći grad je Tokio u kojem živi 9,1 milion stanovnika.

Geografski položaj Japana u Istočnoj Aziji
Arheološka istraživanja pokazuju da je Japan bio naseljen još od Gornjeg paleolita. Prvi pisani trag o Japanu nalazimo u kineskim historijskim tekstovima iz 1. stoljeća. Uticaj iz drugih krajeva, najviše carske Kine, zatim razdobljem izolacije i zapadnoevroskim uticajem, je okarakterizirao historiju Japana. Od 12. stoljeća do 1868. godine Japanom su vladali feudalni vojni Šoguni koji su vladali u ime cara. Japan je ušao u dugi period izolacije početkom 17. stoljeća a završen je 1853. godine kada je flota SAD-a pritisnula Japan da se otvori prema Zapadu. Gotovo dva desetljeća intertnih sukoba i pobuna su pratili cara Meijia koji je proglasio Japan carstvom 1868. godine sa carem kao Božanskim simbolom nacije. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća pobjede u Prvom kinesko-japanskom ratu, Rusko-japanskom ratu i Prvom svjetskom ratu su omogućili Japanu da proširi svoje carstvo tokom perioda povećanog militarizma. Drugi kinesko-japanski rat 1937. godine je proširen na Drugi svjetski rat 1941. godine a završio se krajem 1945. godine atomskim napadom na Hirošimu i Nagasaki. Nakon usvajanja rividiranog ustava 1947. godine, Japan je zadržao unitarnu ustavnu monarhiju sa carom na čelu i izabranim zakonodavnim tijelom pod nazivom Kokkai.

Japan je danas velesila i članica UN-a, G7, G8 i G20. Ova zemlja ima treću po veličini ekonomiju na svijetu po nominalnom BDP-u i četvrtu najveću ekonomiju na svijetu po paritetu kupovne moći. Također je i peti najveći izvoznik na svijetu i peti najveći uvoznik. Iako se Japan odrekao prava da objavljuje rat, ima modernu vojsku i osmi najveći svjetski vojni budžet ali je koristi za samoodbranu i mirovne svrhe. Japan je razvijena zemlja sa visokim standardom života i indeksom ljudskog razvoja, čije stanovništvo ima najviši životni vijek i treću najnižu stopu smrtnosti novorođenčadi na svijetu. Japan je rangiran kao prva zemlja po Brand Indeksu i najbolja je rangirana zemlja Azije po Globalnom mirovnom indeksu.

Glavni članak: Historija Japana
Japan je prvi put naseljen u bakarno doba. Historija Japana počinje s državom Yamato između 200. i 646. godine, a preko razdoblja Nara i Heian (do 1185. godine) i kasnije razdoblja vojnih vladavina od porodice Minamota do porodice Toyotomi dolazimo do novije japanske historije. Ulazak u Trojni pakt s Njemačkom i Italijom neposredno uoči Drugog svjetskog rata, te napad na američku mornaricu u luci Pearl Harbour označili su ulazak Japana u Drugi svjetski rat koji je za Japan završio američkim bombardiranjem Hirošime i Nagasakija atomskom bombom. Dva potpuno razorena grada i najmanje 120.000 mrtvih prisililo je Japan da potpiše bezuvjetnu kapitulaciju SAD-u 15. augusta 1945. godine čime je i formalno završen Drugi svjetski rat. Japan je ostao pod okupacijom SAD-a do 1952. godine.

Vlada
Glavni članak: Japanska vlada
Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Careva uloga je ceremonijalna te on nema stvarnu vlast. Prema japanskom ustavu car je simbol države i narodnog jedinstva. Sadašnji car je Akihito. Carski prijestolonasljednik je Naruhito koji će naslijediti svog oca na carskom prijestolju.

Zakonodavna grana vlasti u Japanu je dvodomni parlament, Kokkai koji se sastoji od Zastupničkog doma (japanski: Shūgiin) i Vijećničkog doma (japanski: Sangiin). Zastupnički dom se sastoji 480 članova koji se biraju na općim izborima svake 4 godine te je parlamentarni dom s većim ovlast. Članove Vijećničkog doma se bira na općim izborima svakih 6 godina te ih ukupno ima 242. Pravo glasa imaju svi građani stariji od 20 godina.

свернуть